Povijest župe
Župa sv. Nikole biskupa
.
Župa sv. Nikole biskupa
crkva i župljani 1928. god
Crkva sv. Nikole biskupa u Dubrovčaku Lijevom
Prvopričesnici i župnik na ulazu u crkvu sv. Nikole, Dubrovčak Lijevi;
Fotografija iz obiteljske zbirke župljana
Fotografije interijera crkve sv. Nikole biskupa – svetište s glavnim oltarom i detalji glavnog oltara; iz fonda Ministarstva kulture – UZKB;
snimio: Nino Vranić, 1961.
Pogled u potkrovlje i zvonik, nakon čišćenja 2015.;
snimila: Vida Pust Škrgulja
Crkva sv. Nikole biskupa; 2022. god.
Župna crkva sv. Nikole nalazi se u naselju Lijevi Dubrovčak, nedaleko od rijeke Save, okružena travnatim površinama. Sagrađena je oko 1800. godine. Riječ je o tipu crkve koja pripada “sladkogorskoj skupini” s potisnutim bočnim zidovima lađe, sa svođenim triumfalnim lukom na prijelazu u svetište i istim takvim međuprostorom na početku lađe. … Crkva sv. Nikole zakašnjeli je primjer baroknog četverolisnog tipa crkve svakako značajan u pregledu barokne arhitekture kontinentalne Hrvatske.
Brod kvadratnog tlocrta odsječenih uglova flankiran je kapelama zaobljenih uglova. Sa svetištem tlocrta poprječnog pravokutnika spojen je svođenim slavolukom, a jednako je oblikovan ulazni dio u kojem je pjevalište. Brod i svetište svođeni su visokim češkim kapama, koje su uokvirene pojasnicama. U kapelama su zaobljena svodna polja, a desna je rastvorena pravokutnim prozorima u zaobljenim uglovima. S desne strane svetišta pravokutna je sakristija, bačvasto svođena usječenim susvodnicima, iznad koje je oratorij sa svetištem povezan otvorom stiješnjenog nadvoja.
Pri vrhu vertikalnog zida izrađena je profilacija kapitela u obliku odlomka gređa, bez tijela pilastra ispod. Na njih se oslanja gređe koje kontinuira i na skošenim uglovima. Vrh svodnog polja dekoriran je trakastim profilacijama u obliku kartuše, a na pojasnicama su izvedeni plitki izduljeni oktogoni. Otvor je trijumfalnog luka prema brodu prežbukan, a prema svetištu su višestruki pilastri. Pilastri nose gređe zaobljenih, kvalitetno izvedenih profilacija, rasčlanjeno plitkim obratima. Ravna ograda pjevališta oslanja se na dva stupca koja nose profilirane segmentne lukove. Unutrašnjost je u 19. stoljeću oslikana tamnim bojama i arhitektonskim šablonama. Baze pilastara pokrivene su drvenom oplatom. U vanjskom izgledu ističu se zaobljenja bočnih kapela i stiješnjenog zaključka svetišta, a na zaravnjenom dijelu širok je plitki vertikalni istak. Pod krovom kontinuira plitki vijenac, s laganim obratima nad istacima, kao i visoki sokl. Pročelje je pilastrima podijeljeno na tri polja u donjoj zoni. U središnjem je portal segmentnog nadvoja i segmentno zaključen prozor, a u bočnima prazne, polukružno zaključene niše. Nad središnjim poljem trokutasti je zabat u kojem je uski prozor, a iznad je zvonik. Pri vrhu je rastvoren polukružno zaključenim prozorom te manjim okulusom iznad svake strane, a zaključen je limenom šiljastom kapom. Pred portalom je drveni trijem. Glavni oltar pripisan je varaždinskom kiparu F. Petteru.
U kapeli je posve ostvaren četverolisni prostor. Nepravilnosti kao “viseći” kapiteli bez tijela pilastra vjerovatno su posljedica nestručne obnove. Na početku 1770-ih, u vrijeme gradnje jozefinske varijante četverolista, ovdje je još bilo osvjetljenje iz zaobljenih uglova, a izvedeno je i više dekoracija (trakaste profilacije na svodu) koje upućuju na srodnosti sa štajerskim radionicama u profanoj arhitekturi tog razdoblja.
Šezdesetih godina 20. stoljeća crkva je bila u relativno lošem stanju, o čemu svjedoči nekoliko fotografija unutrašnjosti i vanjštine koje je snimio fotograf Konzervatorskog zavoda u Zagrebu 1961. godine. Isti je zavod 1965. godine donio rješenje o proglašenju crkve u Dubrovčaku spomenikom kulture.
Spomenica župe navodi da je 1965. godine župnik inicirao popravak crkve, oštećene od rata, a radovi su započeli 1967. godine. U sklopu obnove je 1968. godine postavljeno novo, današnje popločenje kulir pločama, 1969. godine postavljene su nove hrastove klupe, a 1971. godine željezna ograda oko crkve. Godine 1974. sagrađena je nova mramorna oltarna menza.
Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća crkva je evidentirana u sklopu znanstvenog projekta Instituta za povijest umjetnosti, kada nastaje još jedan arhitektonski snimak crkve, točnije tlocrt i presjek, autora Davorina Stepinca.
Nova obnova pročelja uslijedit će na samom kraju 20. stoljeća, no, crkva je drugo desetljeće 21. stoljeća dočekala u osrednjem stanju. Kao godina početka obnove cijele crkve koja je danas u tijeku, bilježi se 2015. godina, kad je obnovljena kompletna unutrašnjost zvonika, te su ponovno elektrificirana zvona i očišćeno je cjelokupno potkrovlje crkve. 2017. godine bilo je nužno započeti cjelovitu obnovu, pa je izgrađen arhitektonski snimak postojećeg stanja te projekti krovne konstrukcije (tvrtka Intrados d.o.o., projektant Martina Vujasinović), a provedena su i konzervatorsko-restauratorska istraživanja koja je izveo dr.sc. Petar Puhmajer, konzervatorski savjetnik, sa suradnicima. Radove od 2015. godine nadgleda mr.sc. Ksenija Petrić, dipl.ing.arh., viša stručna savjetnica konzervatorica pri Ministarstvu kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, kao konzervatorica zadužena za područje sela Dubrovčaka Lijevog, a suradnik-koordinator radova na terenu je Marko Klak, opunomoćenik Župe sv. Nikole biskupa i od 2018. djelatnik Muzeja Ivanić-Grada.
Vrijedi napomenuti da župa čuva bogatu zbirku misnoga ruha, uključivo oltarnika koje su darovale obitelji sa područja naše župe tijekom njezine povijesti i koje govore o vrijednosti pučkog stvaralaštva i kulturne baštine sela.
Crkva sv. Nikole biskupa u selu Dubrovčak Lijevi od godine 1965. zaštićena je kao spomenik kulture, a u listopadu 1969. upisana je u Registar nepokretnih spomenika kulture pod registarskom oznakom RZG-446 te ima svojstva kulturnog dobra.