Tradicijsko graditeljstvo i ornamentika na zidanim gospodarskim objektima – stajama / štalama
Tradicijsko graditeljstvo tog vremena obilježeno je drvenim kućama prizemnicama i čardacima koji su čelom okrenuti prema ulici.
Uz kuću na seoskom imanju nalazili su se veliki gospodarski objekti, kuvarna (mala zgrada s krušnom peći), zdenac (bunar), vrt, oranica i pašnjak.
Klak Marija, Dubrovčak Lijevi,
Savska ulica 30
Na gospodarskom objektu staje i štaglja nalaze se ornamenti načinjeni izmicanjem crvene cigle. Na zabatnom dijelu objekta nalaze se ornamenti romba, pravokutnika te trokuta. Prema kazivačici Mariji Klak objekt je izradio majstor iz sela Ruča.
Kako ovaj kraj obiluje hrastom lužnjakom on je bio osnovni građevni materijal sve do sredine 20. stoljeća. Upravo u to vrijeme u ovom području se počinju javljati prvi gospodarski objekti građeni opekom. Promjena materijala nije utjecala na namjenu i raspored prostorija u gospodarskom objektu. On je i dalje skup štale (staje), štaglja i parme. Prostorije gospodarskog objekta služile su i kao odlagališta za alat i sprave. Dok su se u štalu pospremali sitni predmeti poput česala, kefa, rogli, zupca i zubača, u štaglju su se odlagala kola, hami, zvonca, sani, plug i sijačice.
Zidove gospodarskog objekta krase otvori nastali izmicanjem opeke. Njihovim grupiranjem zidari su oblikovali geometrijske ornamente linija, trokuta, rombova, pravokutnika i peterokuta rešetkaste površine. Geometrijski elementi postavljeni su tako da gotovo potpuno ispunjavaju zid zabatnog dijela objekta od krovišta do početka prizemlja te prostore prednjeg i stražnjeg dijela objekta iznad prozora i vrata. Otvori na dijelovima objekta izgrađeni su namjenski. Pomoću otvora posušeno sijeno uskladišteno na katu staje se ravnomjerno suši te tako ostaje kvalitetno za ishranu stoke. U slučaju jačeg nevremena ili vjetra, kada nema puno sijena na katu staje vrši se i ravnomjerno provjetravanje objekta čime se osigurava da crijep ostaje neoštećen.
Razvoj ornamentike na narodnim nošnjama
Dubrovčaka Lijevog i okolice
polovica 19. stoljeća
Pisanina na 6 jabuk
Tehnika izvedbe ornamenta: tehnika prebiranja na tkalačkom stanu
Motiv: crveni motivi geometrijski stiliziranih ruža.
kraj 19. stoljeća
Našvenina
Tehnika izvedbe ornamenta: vezenje svilom na lanenom platnu istkanom na tkalačkom stanu
Motiv: barokno stilizirano cvijeće u više boja.
1940. godina
Hrvatica
Tehnika izvedbe ornamenta: tehnika prebiranja na tkalačkom stanu
Motiv: geometrijski elementi romba, trokuta i kvadrata
Na temelju početnog istraživanja može se uočiti vremenska poveznica između pojave ukrašavanja gospodarskih objekata geometrijskim elementima i pojave motiva Hrvatice. Nakon gotovo pola stoljeća ukrašavanja narodnog ruha vezenjem šarenih cvjetnih motiva, pod utjecajem Seljačke sloge 1940-ih godina vraća se stariji tip posavske nošnje. Geometrijski elementi ponovno su utkani u platno i oblikovani u motiv nazvan Hrvatica. Istovremeno se javljaju i geometrijski elementi na zidanim gospodarskim objektima.
Na zidanim gospodarskim objektima Dubrovčaka Lijevog i okolice ne postoje motivi koji se ponavljaju. Osim toga ne mogu se u potpunosti niti poistovjetiti s motivima na narodnom ruhu. Svaki gospodarski objekt ukrašen je zasebnim motivom, odnosno različitom kombinacijom geometrijskih elemenata. No na svim objektima geometrijski elementi prate linije gospodarskog objekta te gotovo potpuno ispunjavaju površinu na kojoj se nalaze čime pokazuju svoju posebnost.
Vremenska poveznica između ponovne pojave geometrijskih motiva na narodnom ruhu te pojave ornamenata na zidovima gospodarskih objekata daje na poticaj za detaljnija istraživanja te teme. Pritom ne samo u Dubrovčaku Lijevom nego i ostalim selima sisačke Gornje Posavine gdje se pronalazi slična ornamentika.
Dodatan poticaj može biti i mogućnost evociranja uspomena tadašnjih palera, tesara (zvanih cimermani) i zidara koji su gradili kuće, staje i ostale objekte.