Zbirka narodnih nošnji
Ženska narodna nošnja
Ženska narodna nošnja se sastoji od rubače,zaslena i joplečja(jopleča-opleča), te se još ispod same rubače nalazi svitnjak,podrubaček i mašulinska podsuknja. Na samo joplečje dolazi lajbek. Ima tipova nošnji kod kojeg gornji dio nošnje čini „švabica“, tj lanena košulja uskih rukava, ukrašenih tako da se uklapaju uz sami zaslen i rubaču. Oko pasa i na prsa obavezno dolaze crveni pantleki vezani na lijevu stranu struka u mašnu. Umjesto joplečja(jopleča) i švabice nosile su se i svilene i plišaste bluze, a u zimskom periodu i plišasti kaputi.
Oglavnje udanih žena čini „Halbica“, koja se sastoji od kunđa,kape,roza i pantleka. Vrste halbica ovisno o ukrašenosti kape: cofičanka, kitičanka (kitičanjka), sa žamiliju (z žaniliju), sa đunđima, te ovisno o vrsti pantleka: bojanka, z plišati pantleki, z obični svileni pantleki. Uz samu „Halbicu“ se radi i posebna frizura te se kosa spleće u kunđ, a preko ušiju se rade frki (frkovi) i od kose zvani „miši“. Uz „Halbicu“ udane žene nose marame-rupce,peče,plišaste rupce,svilne rupce, a može se naći da se za rad u polju koristila i bijela prosta poculica( rijetki primjerci).
Oglavlje cura čine dvije pletenice na čijim se krajevima nalaze crveni pantleki povezani u mašne.
Od nakita su se nosili struke Crvenih koralja, Sekanci, Perlini, Dukati-cekini, Škude(stari srebrni novac- srebrnjaci).
Od obuče su se nosili opanci-opanjki ili jopanjki i to najčešće kod kuće i za rad u polju, a u svečanije prilike cipele i čizmice i to ovisno o financijskim mogućnostima same obitelji.
Muška narodna nošnja
Muška narodna nošnja se sastoji od rubače (gornji dio narodne nošnje), gača s rojtami koje su vezane ispod koljena tračcem koji je pleten u pletenice, zatim na rubaču dolazi lajbek (u početku su se nosili crni lajbeki, a kasnije su došli i u modu su ušli crveni lajbeki koji su se nosili u svečanijim prilikama), na lajbek dolazi crvena marama-rubec koji se veže oko vrata.
Na nogama su se nosili opanci-opanjki remenjaki, a u svečanijim prilikama i cipele, te u zimskom razdoblju bogatiji i imućniji seljani su nosili i kožne čizme.
Narodna nošnja zvana “HRVATICA”
Narodna nošnja „Hrvatica“ dobila je naziv po samim prebiranim motivima na samom lanenom platnu, a zapravo taj motiv u sebi skriva motiv Hrvatskoga grba pa i od tud naziv same narodne nošnje.
Nošnja je izrađena tehnikom prebiranja crvenoga pisma (konca) po lanu i to na tkalačkom stanu zvanom „Razboju“. Sastoji se od rubače (suknje) rađene u tri do četiri pole, zaslena (zastora,fertuna…),joplečja (opleča), ispod same rubače se nalazi svitnjak,prebirani podrubaček ili podoblaček i mašulinska podsuknja.
Na joplečju se nalazi lajbek, oko struka i na prsima crveni pantleki, a na glavi se nalazi „Halbica“ koja je stavljena na „Kunđ“ spleten od same kose, a na samim ušima nalaze se „Miši“. Od nakita oko vrata se nose Sekanci i crveni koralji. Nošnja je izrađena polovicom 20 stoljeća.
Narodna nošnja zvana “PISANINA NA 6 JABUK”
Pošto su i jabuka i ruža crvene boje, te su motivi na nošnji okrugli,dolazi do poistovjećivanja jabuke i ruže, pa i od tuda dolazi i sam naziv nošnje.
U samu nošnju su utkani motivi šest ruža, a sam nošnja izrađena je tehnikom prebiranja na tkalačkom stanu.
Samu nošnju krase crveni pantleki, lajbek i „Halbica. Nošnja je izrađena polovicom 19 stoljeća.
Narodna nošnja zvana “PISANINA NA DROMNE”
Jedna od „crvenih“ pisaninskih nošnji našega sela, sama nošnja dobila je naziv po sitnom uzorku sa same nošnje koji se u našem selu naziva dromne,tj. sitno.
Nošnja se također sastoji od svih onih dijelova koji su već prethodno navedeni, te je isto tako tkana na tkalačkom stanu.
Nošnja je izrađena polovicom 19 stoljeća.
Narodna nošnja zvana “MODRINA”
Narodna nošnja „Modrina“ dobila je naziv po boji pisma (konca) s kojim je sama nošnja prebrana,a on ima modru-plavu boju( razlikuje se u nijansama).
To je svečana narodna nošnja kao i sve ove prethodne nošnje, a nosile su se cijelu godinu osim u korizmi i adventu.
Izrađena je na tkalačkom stanu tehnikom prebiranja crvenim koncem, kod nas poznatim kao „ crveno pismo“
Narodna nošnja zvana “DIGANINA”
Narodna nošnja “Diganina” dobila je naziv po samoj tehnici izradbe same mustre, i to mustra se radila uz pomoć drvenih palica-letvica-daščica, a ne klasičnim tkanjem, tako da su se daščice nadizale kako bi se palice premetale, pa od tuda naziv same nošnje.
Nosila se u vrijeme Božića i Uskrsa. Specifičnost nošnje je što umjesto joplečja,gornji dio nošnje je Švabica koja je boogato prebrana. Nakit su isto tako crveni koralji, i naravno crveni pantlek oko pasa.
Uz nošnju su se nosile cipele ili čizmice.
Narodna nošnja zvana “SKOVAČKOGA”
Sama mustra ove narodne nošnje potječe s početka 20 stoljeća, a iscrtana je i osmišljena u Zaklepici u Posavskim Bregima. Sama nošnja je prebrana na tkalačkom stanu, ali sa više različitih boja pa i od tuda i sam naziv nošnje.
Nosila se u svečanim prilikama, kao i na odlazak u Crkvu na Svetu misu.
Sastoji se od rubače,zaslena sa bogato štikanim špicama,joplečja i lajbeka, te “Halbice-bojanke”, te oko vrata se nalaze crveni koralji i Sekanci.
Narodna nošnja zvana “NA ZVEZDICE”
Narodna nošnja koja je nastala u novije vrijeme, točnije oko 60-tih godina 20 stoljeća u Topolju. Nošnja je izrađena tehnikom prebiranja na tkalačkom stanu-razboju, i to sa detaljima i motivima zvjezdica pa i od tuda naziv same narodne nošnje.
Oko vrata se nalaze crveni koralji, te crveni lajbek i crveni pantlek oko pasa i na prsima.
Takva se nošnja tkala u komercijalne svrhe zbog lagane mustre i brze izrade na samom tkalačkom stanu.
Narodna nošnja zvana “NAŠVENINA”
Na slici je prikazana narodna nošnja „Našvenina“, i to svila po lanenom platnu. Sastoji se od rubače, zaslena i joplečja, lajbeka, oko pasa i na prsima se nalaze crveni pantleki, na glavi se nalazi “Halbica-bojanka” (mašne su rukom oslikane), a oko vrata od nakita se nalaze Sekanci i crveni koralji.
Sama nošnja je izrađena svilom i to rukom vezenom u više boja po lanenom platnu otkanom na razboju-tkalačkom stanu.
Nošnja je izrađena krajem 19 stoljeća.
